Ivana iz Mostara je nezaposlena 26-godišnjakinja, koja je otkaz dobila nakon godinu i pol dana rada kao prodavačica.

”Taj posao sam tražila skoro tri godine. Bojim se što vrijeme odmiče da ću još teže naći novi posao”, rekla je Ivana za Bljesak.info.

Ona je samo dio crne statistike koja kaže kako je krajem travnja na evidenciji Zavoda za zapošljavanje HNŽ-a evidentirano 16.979 nezaposlenih žena.

Mlada Mostarka, koja je prije nego što se zaposlila kao prodavačica tri godine bila bez posla, pripada onoj dobnoj skupini žena nezaposlenih žena kojih ima najviše na evidenciji Zavoda. Naime, prema spomenutoj statistici najveći broj nezaposlenih žena je starosti između 25 i 29 godina.

Ivani je otkaz uručen nakon što je zatrudnjela, što je, kako tvrde naši sugovornici, zakonom zabranjeno.

”U slučaju da neka žena izgubi posao zbog trudnoće, može se obratiti nadležnom sudu. Imamo informacije da su sudovi u takvim slučajevima odlučivali da je to nezakonito”, rečeno je za Bljesak.info iz Agencije za ravnopravnost spolova.

Ministar Vjekoslav Čamber iz Ministarstva rada i socijalne politike se slaže kako postoji skrivena diskriminacija, ali te potvrđuje kako shodno zakonskoj regulativi žene koje zatrudne ne bi trebale izgubiti posao. No, u praksi to nije tako.

”Na svakom razgovoru za posao su me pitali jesam udana i hoću li rađati, jer većina poslodavaca ne želi plaćati porodiljni dopust. Žene su u gorem položaju nego muškarci”, priča Ivana.

Češće se zapošljavaju muškarci nego žene

Azra Hasanbegović izvršna direktorica Uduženja Žene BiH kaže kako žene, i ako rade, u veći slučajeva rade na određeno vrijeme, te nemaju stalni posao, upravo zbog spomenute trudnoće. Razlog zbog kojeg ima više nezaposlenih žena od muškaraca stoji u činjenici da poslodavci češće zapošljavaju muškarce.

”Prilikom zapošljavanja žene se suočavaju s činjenicom da poslodavci češće zapošljavaju muškarce, a ukoliko su na evidencijama za zapošljavanje duže od godine dana one počinju gubiti stečena znanja i kompetencije i budu obeshrabrene. Postojanje centara za prekvalifikaciju i dokvalifikaciju žena bi ojačao poziciju žena na tržištu rada i učinio ih konkurentnijim”, rekla je za Bljesak.info Spomenka Došenović iz Agencije za rad i zapošljavanje.

Pri zapošljavanju veliki je problem što žene u većini slučajeva nemaju tražene kvalifikacije, odnosno veći stupanj obrazovanja. Naime, statistika, u kojoj se našla i Ivana, kaže kako je najveći broj nezaposlenih žena sa srednjom stručnom spremom, dok je najmanji broj nezaposlenih žena s VKV stručnom spremom, odnosno visoko kvalificirane radnice.

Također, duboko ukorijenjeni stavovi o predodređenim ulogama muškaraca i žena u BiH društvu utječu negativno na proces promjena i ostvarivanje osnovnih ljudskih prava žena, stav je Gospodarske komore Grada Mostara.

Neaktivne žene najveći problem

Hasanbegović, čija udruga Žene BiH već 20 godina radi na promociji i afirmaciji ljudskih prava žena, te se bore za njihovu ekonomsku stabilnost i život bez nasilja, ističe kako su neaktivne žene, odnosno žene koje ne traže posao najveći problem.

”Procjenjuje se da radno neaktivnog stanovništva ima više od 1, 5 milijuna. Dakle, u tome su najviše žene. Nekako trebale bi se više aktivirati, više poticati da traže zaposlenje ili da pokrenu same neki biznis”, rekla je Hasanbegović koja dodaje kako ima malo poticaja za žene, te i ako ga dobiju, dobiju manje nego što su im je potrebno.

Sve više žene same pokreću posao

Kako sve nije tako crno, pokazuje statistički podatak kako je u travnju 281 žena s evidencije Službe za zapošljavanje HNŽ –a pronašla posao. Također, kako nam je rečeno iz Zavoda za zapošljavanje HNŽ-a među ženama postajao je veliki interes za program ”Prvo radno iskustvo” koje su proveli.

Ono što svakako ohrabljuje je i činjenica kako sve veći broj žena sam odlučuje pokrenuti posao.

Žene koje su prošle radionicu udruženja Žene BiH u sklopu projekta ”Ekonomsko osnaživanje žena” izlagale su na Sajmu trešnje u Mostaru, te su dobar primjer kako se pokreće posao.

”Toliko smo bile uočene na Sajmu da je moto sajma bio ”Ekonomsko osnaživanje žena”, što nam je jako imponiralo. Također smo dobili plaketu Zlatna trešnja za ”Ekonomsko osnaživanje žena” i naša korisnica je dobila zlatnu medalju za proizvod sok od ruže”, rekla je Azra Hasanbegović za Bljesak.info.

Josipa Terzić Rezić voditeljica projekata u Udruzi za promicanje kvalitete življenja PLUS se slaže kako trebamo sami sebi stvarati prilike, te da te iste prilike treba tražiti, a ne čekati da im se pruže.

Naime, Udruga Plus je kroz projekt ”Ženska strana uspjeha” istaknula žene poduzetnice koje do sada nisu prepoznate kao takve u svojoj okolini, te koje su svojim pričama o uspjehu motivirale druge osobe da smognu hrabrosti i iskoriste svoje potencijale.

”Primjerima „uspješne osobe“ žena koje su odvjetnice i frizerke, inžinjerke i ugostiteljske radnice, voditeljice projekata i modne djelatnice i sl. pokazali smo mladim osobama da nije važna djelatnost kojom se odluče baviti. Važno je da su dobre u svom poslu i da su same po svojim kriterijima uspjele i ostvarile karijeru koje su željele. Nositeljice projekta su motivirajućim pričama zainteresirale mlade osobe da se i one odvaže i okušaju u poslovnom svijetu”, rekla je Terzić Rezić za Bljesak.info.

Iako su brojne predrasude i problemi s kojima se suočavaju, navedeni primjeri nam govore kako žene trebaju biti uporne i poduzetne, te se moraju boriti za ravnopravnost u poslu kako bi prestale biti dio crne statistike nezaposlenih u BiH.

About The Author

Ostavi komentar

Email adresa nije obavezna, isto tako neće biti objavljena.