Mris pečenih slastica dopire vam do nosa već na ulazu supermarketa, vaš se želudac buni, a usta pune slinom. Oko 40 tisuća proizvoda nalazi se u prosječnom supermarketu, a unatoč najboljim namjerama kupca koji je došao obaviti šoping, podsjetnik s listom za kupovinu se barem dvostruko povećava. Popuštamo raznim akcijama, popustima i privlačnim reklama – jer zašto ne kupiti dva čipsa za cijenu jednog, nebitno što ga nismo ni mislili kupiti. Prije nego znamo, kolica su nam puna, a čokoladica zgrabljena na blagajni već je u ustima. Ako vam sve to zvuči poznato, niste jedini.

Stručnjaci diljem svijeta ističu kako današnje prehrambeno okruženje ne cijeni zdravlje, već se svodi na proždrljivost i poticanje pretilosti koja ne pruža pravila za poticanje pristupa zdravoj i povoljnoj hrani. Osim toga, postoje brojni dokazi da hrana bogata masnoćama, solima i šećerima doista izaziva ovisnost kojoj se teško oduprijetu. Zašto na čipsu i čokoladi ne stoji oznaka “štetno za zdravlje” kao na cigaretama? Brojne su europske studije utvrdile kako je nezdrava, gotova hrana, ne samo jeftinija, već i znatno više reklamirana i dostupnija od one zdrave.

Pretilost se danas smatra jednim od glavnih ubojica – uzrokujući srčane i moždane udare, djelujući kao okidač raka i brojnih drugih kroničnih bolesti, no dok na cigaretama piše kako ugrožavaju ljudski život, prehrambena industrija ignorira činjenicu kako to čini i loša hrana. THINKSTOCK Kultura nezdrave hrane prožima naše društvo, a postaje prihvatljivo da sami tako jedemo, jer to čine svi drugi u našoj okolini, pa se to počinje smatrati “normalnim”. No, s druge strane, kad se udebljamo, društvo je tu da uperi prst u naše salo i nametne nam sram za naš “zločin”.

Početak začaranog kruga zarobljavanja

Krivnja i sram za nezdrava ponašanja se javljaju jer se pretilost često svrstava u pitanje “osobne odgovornosti”. Naravno da su ljudi sami odgovorni za ono što im ide u usta. Istovremeno, inicijative na povećanje poreza štetnim zaslađenim pićima, primjerice, nazivaju se medvjeđim uslugama države koja pojedinca smatra djetetom koje nije sposobno za vlastite odluke.

Za sve krive nedostatak vježbanja, a ne hranu koju nam prodaju

Iako se čovjek danas manje kreće nego prije 50 godina, sve je veći broj ljudi koji aktivno vježbaju.

Istovremeno, broj pretili je danas desetorostruko veći, a ključ svega leži u hrani. Čak i ako čovjek ništa ne vježba i kreće se minimalno, neće se udebljati unosi li normalan broj kalorija koje njegovo tijelo sagorjeva. Problem je u tome što prosječan kupovni obrok danas prelazi minimalno polovicu preporučenog unosa kalorija na dan. Tanjuri su postali sve veći, porcije jednako tako, a jede se nikad manje povrća i vlaknaste hrane – to je glavni problem današnje prehrane koji industrija potiče, jer na njemu izvrsno zarađuje.

 

The following two tabs change content below.

MarijaAna

Nova mora ćeš moći otkriti tek kad stekneš dovoljno hrabrosti da iz vida izgubiš obalu.

About The Author

Nova mora ćeš moći otkriti tek kad stekneš dovoljno hrabrosti da iz vida izgubiš obalu.

Ostavi komentar

Email adresa nije obavezna, isto tako neće biti objavljena.