”Hercegovačko-neretvanska županija nažalost do sada nije imala aktivnih nesrodničkih udomiteljskih obitelji”, kazala je u izjavi za Fenu, u ime organizacije Hope and Homes for Children BiH, Aleksandra Babić Golubović, na Javnoj raspravi o udomiteljstvu koja se održava danas u Čitluku.

”Ono što je postojalo to su srodničke obitelji koje su primile djecu, međutim, nesrodničkih udomitelja nismo imali na području ove županije i upravo je cilj ove kampanje da ljude upoznamo s tim pojmom i da dobijemo nove udomitelje”, kazala je Babić Golubović.

Javna rasprava o udomiteljstvu se održava u sklopu kampanje za promociju udomiteljstva koju Hope and Homes for Children BiH provodi na području Hercegovačko-neretvanske županije (HNŽ), u partnerstvu s Ministarstvom zdravstva, rada i socijalne skrbi HNŽ-a i UNICEF-om.

”Rasprava ima za cilj promociju udomiteljstva kao obiteljskog oblika zbrinjavanja djece bez roditeljskog staranja, animiranje stanovnika ove županije da saznaju više o udomljavanju, kao i pronaći zainteresirane obitelji koje bi se eventualno željele baviti udomiteljstvom”, kazala je u izjavi za Fenu, u ime organizacije Hope and Homes for Children BiH, Aleksandra Babić Golubović.

Ona je pojasnila kako je udomiteljstvo, za razliku od posvajanja, privremeni oblik zbrinjavanja djece.

Udomiteljstvo različito od posvajanja

”Posvojenje je trajni oblik zbrinjavanja. Kada posvojite dijete ono formalno pravno postaje vaše, dok dijete smješteno u udomiteljstvu je tu dok se za njega ne iznađe bolje rješenje, odnosno dok se ne vrati u biološku obitelj, ako se tamo srede odnosi,ili dok ne bude posvojeno”, kazala je Babić Golubović.

Da bi jedna obitelj postala udomiteljska potrebno je ispunjavati određene uvjete. Treba imati sređen obiteljski život, osigurane materijalne i stambene uvjete, te biti zdravstveno sposobna, piše agencija Fena.

”Udomiteljem se postaje tako što se najprije obratite centru za socijalni rad u općini u kojoj živite. Tamo se službeno podnosi prijava i od vas se traži određena dokumentacija. Ako ispunite te osnovne uvjete bit ćete uključeni u program educiranja za udomitelje i ako prođete taj program, bit ćete certificirani da se bavite udomitljestvom. To je neka opća procedura”, pojasnila je Babić Golubović.

Istaknula je kako je ova kampanja još uvijek u tijeku te kako će informacije o broju udomitelja u BiH, kao i broju djece, koja su u toj potrebi biti za otprilike mjesec dana, kada se kampanja završava.

”Nadamo se kako ćemo barem nekoliko kvalitetnih aplikacija dobiti kroz ovu kampanju jer do sada, u mjestima gdje je kampanja provedena, imali smo konkretne rezultate i dobili smo kvalitetne udomiteljske obitelji, te se tome nadamo i na području ove županije”, zaključila je Babić Golubović.

Inače, tijekom rasprave u Čitluku održat će se i umjetnički performans kao i izložba fotografija na temu “Samo jednom sam dijete”, a kojima se želi promovirati pravo svakog djeteta na odrastanje u toplini obiteljskog doma, te udomiteljstvo kao obiteljski oblik zbrinjavanja djece bez roditeljskog staranja.

Čak tri tisuće djece bez roditeljskog staranja

U BiH, ali i van ove države, nije mali broj bračnih parova i pojedinaca koji žele usvojiti dijete. Prema nepotpunim podacima, u Federaciji Bosne i Hercegovine registrirano je preko 3.000 djece bez roditeljskog staranja, a samo njih nekoliko ispunit će zakonske uvjete da budu usvojeni.

Proces usvajanja djeteta počinje predavanjem zahtjeva Županijskom centru za socijalni rad, putem kojeg se saznaju osnovni podaci o usvojiteljima i tome kakvo dijete žele usvojiti, a dalje razgovore s usvojiteljima obavljaju općinski centri za socijalni rad.

Prema zakonu FBiH dijete se ne može usvojiti prije isteka 3 mjeseca od njegovog rođenja, ne može se usvojiti dijete napušteno od roditelja prije isteka 3 mjeseca od napuštanja djeteta. U Federaciji se dijete može usvojiti do dobi od 10 godina, dok u RS-u do 5 godina.

Uvjeti za usvojitelje

Usvojitelj može biti osoba koja je u životnoj dobi od 25-45 godina života, a najmanje 18 godina razlike između usvojenika i usvojitelja. Dijete koje može biti usvojeno postupkom potpunog usvojenja dobi je od 0-10 godina, a nepotpuno se može usvojiti dijete do 18 godine života.

Usvojitelji moraju biti fizički zdrave osobe koje su materijalno i financijski osigurane, osobe koje imaju riješen stambeni status, koje nisu kažnjavane, osobe protiv kojih se ne vodi istražni postupak, poslovno sposobne osobe, osobe kojima nije oduzeto roditeljsko staranje.

Dok mnogi potencijalni usvojitelji negoduju zbog administrativne sporosti, neadekvatnosti socijalnih službi, mnogo je važnije rješavati probleme, zbog kojih biološki roditelji djecu napuštaju. Tu odgovornost trebaju preuzeti svi oni koji u ovoj državi trebaju stvoriti uvjete za rad i dostojanstven život.

One Response

Ostavi komentar

Email adresa nije obavezna, isto tako neće biti objavljena.