Tri su osnovne vrste masnih kiselina: zasićene, jednostruko nezasićene i višestruko nezasićene masne kiseline. Masti u hrani se obično nalaze kao mješavina zasićenih i nezasićenih masnoća, međutim, neke namirnice, naročito one biljnog podrijetla, sadrže veći udio nezasićenih dok životinjske (meso, mliječni proizvodi i jaja)obično sadrže više zasićenih masnoća.Najbolji izvor jednostruko nezasićenih masnih kiselina svakako je maslinovo ulje. Višestruko nezasićene masne kiseline su i esencijalne masne kiseline, što znači da ih organizam ne može sintetizirati, a prisutne su u ribljem ulju, ribi, suncokretovom te sojinom ulju.

neven pandža

Nevena Pandža, mlada studentica diplomskog studija nutricionizma na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu u Zagrebu zajedno s portalom moja.ba vas savjetuje o važnosti zdravog načina prehrane.

Masti imaju nekoliko bitnih uloga u organizmu:

-omogućuju apsorpciju vitamina topljivih u mastima (vitamini A, D, E i K) tijekom probave

-imaju i zaštitnu funkciju za određene vitalne organe i zglobove, štite ljudski organizam od naglih temperaturnihpromjena i prekomjernog gubitka topline, imaju zaštitnu ulogu za fetus itd.

-neizostavan su dio pravilne prehrane, ali treba ograničiti njihov unos u skladu s preporukama

U pravilu, unos masti ne bi trebao prelaziti 30 % ukupnog dnevnogenergetskog unosa. U prehrani bi trebalo biti zastupljeno manje od 8% zasićenih masnih kiselina, barem 10% jednostruko nezasićenih i do 10% višestruko nezasićenih masnih kiselina (uz poseban naglasak na omega-3).

Stručnjaci navode kako je za zdravlje srca i krvnih žila važnija vrsta masti nego količina koju unosimo.

Novija istraživanja pokazuju da svinjska mast nije samo bogata zasićenim masnim kiselinama i kolesterolom, nego uz oko 40% zasićenih masti, sadrži i oko 50% mononezasićenih masti (najviše oleinske i palmitoleinske) i oko 10% polinezasićenih masti (linolna, linolenska, arahidonska i DHA). Za razliku od zasićenih, nezasićene masne kiseline djeluju povoljno na organizam, smanjuju razinu kolesterola u krvi i rizik za kardiovaskularne komplikacije. Svinjska mast sadrži i korisne masnoće poput konjugirane linolne kiseline te vitamine topljive u mastima (A, D, E, K).

Svinjska mast ima višu točku dimljenja od drugih masti, između 140 i 200ºC, zbog čega se hrana na njoj kraće prži, hrana apsorbira manje masti,a jelima dajeposebnu aromu i teksturu. Zbog toga se koristi za pripremu peciva i delikatesa od dizanog tijesta jer će dati nježnu i hrskavu koru. Osim u pripremi jela,mnoge na djetinjstvo podsjeća kriška kruha namazana svinjskom mašću, blago posoljena i po želji posuta češnjakom i crvenom paprikom.

I opet napominjemo da u svemu tome trebamo uživati umjereno!

Velik broj epidemioloških studija utvrdio je povezanost između unosa zasićenih masnih kiselina i rizika od kardiovaskularnih bolesti.

Ukupna razina kolesterola odnosno razina LDL kolesterola u serumu je veća što je unos zasićenih masnih kiselina veći. Zbog sadržaja zasićenih masnoća i kolesterola, vjeruje se da svinjska mast može pridonijeti riziku od bolesti srca i krvožilnog sustava.

Međutim, nije svejedno hoćete li kuhati na industrijskoj ili tzv. domaćoj masti. Domaća je dobivena topljenjem svježeg, čistog masnog tkiva zdravih svinja. Njezina kvaliteta ovisi o dijelu sala koje se topi, no najviše o vrsti svinje kao i tome kako je ona hranjena. Jasno je da će svinja koja jede prirodnu hranu i živi na poluotvorenom prostoru dati znatno kvalitetniju mast nego ona hranjena stočnom hranom i čija je mast industrijski tretirana.

I tako se i u ovom slučaju vraćamo na najvažniju smjernicu u prehrani – važno je biti umjeren i hraniti se raznoliko, a svrstavanje namirnica na dobre i loše sasvim je nepotrebno.

The following two tabs change content below.

MarijaAna

Nova mora ćeš moći otkriti tek kad stekneš dovoljno hrabrosti da iz vida izgubiš obalu.

About The Author

Nova mora ćeš moći otkriti tek kad stekneš dovoljno hrabrosti da iz vida izgubiš obalu.

Ostavi komentar

Email adresa nije obavezna, isto tako neće biti objavljena.