Iskustva umjerenih konzumenata vina u suprotnosti su s upozorenjima zdravstvenih vlasti da svaka čaša popijenog vina po kalorijskoj vrijednosti odgovara opasnosti jedne kriške torte, piše britanski list Daily Mail.

U trenutku dok europske vlasti traže da se na svaku bocu vina stavi podatak o kalorijskoj vrijednosti alkohola sve je više znanstvenih istraživanja koja pokazuju da umjereno konzumiranje vina dovodi do gubitka, a ne povećanja težine, piše list.

Trinaestogodišnje istraživanje sveučilišta Harvard koje je obuhvatilo 20.000 žena utvrdilo je da su one koje su dnevno popile pola butelje vina imale 70 posto manji rizik od pretilosti u odnosu na žene koje nisu pile vino. Te rezultate potvrđuje i istraživanje u laboratorijskim uvjetima kojim je utvrđeno da su štakori na vinu koji su jeli istu hranu kao i štakori na vodi dobivali manje na težini.

Američki nacionalni institut za zloupotrebu alkohola i za alkoholizam zaključio je da kad se “alkohol zamijeni ugljikohidratima kaloriju za kaloriju ispitanici gube na težini što ukazuje na to da oni manje energije izvlače iz alkohola nego iz hrane”, prenosi list.

Još jedno istraživanje, čiji su rezultati proteklog tjedna predstavljeni na europskoj konferenciji za pretilost, pokazalo je da jedna čaša crnog vina svake večeri povećava razinu dobrog kolesterola.

Stručnjaci upozoravaju da je ključ u umjerenom konzumiranju vina.

Prema istraživanjima resveratrol iz crnog vina pomaže razgradnji masti i smanjuje ukupnu količinu masti u tijelu, prenosi list. Još je jedan razlog zbog kojeg vino može pridonijeti zdravoj težini – proces razgradnje pića pokreće sagorijevanje kalorija posebno kod žena koje proizvode manje enzima koji metalbolizira alkohol nego kod muškaraca.

To znači da organizam, da bi razgradio alkohol, mora proizvesti enzim koji treba tijelu da sagori alkohol. Drugim riječima ne radi se o broju kalorija nego o učinku kojeg vino ima na tijelo u usporedbi s učinkom čokolade iste kalorijske vrijednosti.

List navodi istraživanje po kojem u kontroliranim laboratorijskim uvjetima kad se kalorije od hrane zamijene kalorijama od alkohola ispitanici gube na težini.

Prema ranijim teorijama sve su kalorije bile jednake i mjerene su oslobođenom toplinom nastalom sagorijevanjem hrane odnosno pića.

No sadašnja znanstvena istraživanja pokazuju da je važniji glikemijski indeks hrane i pića odnosno pokazatelj koliko šećera neka hrana otpušta u krvotok jer ljudski organizam ne sagorijeva hranu i piće na isti način kao peć.

To primjerice potvrđuje slučaj orašastih plodova koji su visokokalorični ali ne debljaju.

Hrana s visokim glikemijskim indeksom poput kolača proiozvodi mnogo glukoze koja se, ako ju ne potroše mišići, skladišti u masnom tkivu. S druge strane visokokalorične namirnice poput orašastih plodova proizvode malo glukoze što objašnjava zašto nemaju učinak kolača na tjelesnu težinu.

Alkohol ima vrlo mali glikemijski indeks i u organizmu ne proizvodi glukozu što može objasniti zašto ne utječe na povećanje težine.

Stručnjaci ipak upozoravaju da je alkohol snažni stimulans apetita pa ga se stoga okrivljava za povećanje težine.

The following two tabs change content below.

MarijaAna

Nova mora ćeš moći otkriti tek kad stekneš dovoljno hrabrosti da iz vida izgubiš obalu.

About The Author

Nova mora ćeš moći otkriti tek kad stekneš dovoljno hrabrosti da iz vida izgubiš obalu.

Ostavi komentar

Email adresa nije obavezna, isto tako neće biti objavljena.