U dvjema studijama nizozemskih znanstvenika pokazalo se kako pacijenti koji ometaju rad liječnika obično dobiju lošiju skrb, pišu mediji.

Zaključak nije konačan, jer su znanstvenici liječnike testirali u fiktivnim, a ne u stvarnim situacijama. Unatoč tome, rezultati upućuju na to da pacijenti koji rade scene ometaju liječnike u obavljanju posla.

“Pacijenti koji ometaju, pokazuju nepoštovanje ili iskazuju agresivnost mogu dekoncentrirati liječnike i na taj način izazvati pogrešku”, rekla je dr. Silvia Mamede, profesorica Sveučilišnog Medicinskog centra Erasmus u Rotterdamu.

Otprilike 15 posto pacijenata je agresivno, bezobrazno, prezahtjevno i nepovjerljivo, rekla je Mamede. “Očekivano, takvo ponašanje izaziva emotivne reakcije liječnika”, rekla je.

Autori studije mogli su promatrati stvarne situacije u ordinacijama, ali je Mamede rekla da bi bilo nemoguće izvući konačne zaključke jer je svaki slučaj drugačiji. Zato su znanstvenici stvorili vinjete neutralnih i “napornih” pacijenata te zatim zamolili liječnike da postave dijagnozu.

U studiji u kojoj je sudjelovalo 63 liječnika iz Rotterdama “pokazalo se da su oni napravili 42 posto više pogrešaka pri pregledu ‘napornih’ pacijenata u složenijim slučajevima, a 6 posto više pogrešaka u lakšim slučajevima”, rekla je Mamede.

U drugoj studiji, u kojoj su sudjelovala 74 specijalizanta, rezultati su bili slični. Liječnici specijalizanti su u slučajevima koji se smatraju umjereno složenima napravili 20 posto više pogrešaka.

Studija ne pruža informacije o tome u koliko su slučajeva liječnici postavili potpuno ispravnu dijagnozu, a u koliko su potpuno promašili. Umjesto toga, znanstvenici su rangirali dijagnoze po tome jesu li bile pogrešne, točne ili djelomično točne, piše Fena.

Mamede je objasnila da “naporni” pacijenti ometaju liječnike jer se fokusiraju na njih umjesto na simptome.

Liječnike bi trebalo poučiti kako da se nose s takvim pacijentima, a pritom ostanu prisebni i učinkoviti. “Agresivnog pacijenta možete smiriti, a pacijenta koji ne vjeruje liječniku možete uputiti njegovom kolegi, drugom liječniku”, rekla je Mamede.

Pacijenti bi svoje emocije trebali pokazivati kroz pristojne komentare i pitanja, poput primjerice: “Hvala što ste me brzo primili. Užasno me strah onoga što mi se događa i molim vas da mi pomognete”.

Studija je objavljena u časopisu BMJ Quality & Safety.

The following two tabs change content below.

About The Author

Ostavi komentar

Email adresa nije obavezna, isto tako neće biti objavljena.