Za nastanak brenda BekNik art zaslužan je dvojac Bernard Dujmović i Nikola Zovko iz Mostara, koji od potpuno prirodnih materijala prave ručno prave lustere, lampe, razne vrste stilskih visilica, kutije za nakit, više vrsta božićnih i novogodišnjih ukrasa.

Zalažu se za eko proizvodnju i ističu kako njihovi proizvodi donose potpuno osvježenje u današnjem vremenu umjetnih materijala u kojim je sve manje jednostavnosti i prirode, a sve više kiča i neukusa.

Ovaj dvojac je intervju za portal Bljesak.info otkrio kako je došao na ideju napraviti proizvod koji je nov na bh. tržištu i koji je došao kao veliko osvježenje u mnogim domovima.

Kako ste došli na ideju o pravljenju lustera na ovakav način?

Na ideju smo došli spontano, jednog sunčanog dana ispijajući kavu kraj Radobolje ( inače Radobolja je veoma inspirativna rijeka). Pošto smo obojica zaposleni i nismo egzistencijalno ugroženi, razgovarali smo o tome što bi mogli raditi a da bi nas duhovno ispunjavalo i pritom naravno donosilo neku zaradu, što kažu povezati ugodno s korisnim. Ideje su same dolazile, od otvaranja kafića, restauracije starog namještaja (drvenog), pa sve do ovoga što danas radimo. Na toj ideji smo se nekako našli obojica.

Na koji način pravite lustere? Koje materijale koristite?

Lustere i ostale proizvode iz naše ponude pravimo isključivo ručno, bez ikakvih strojeva i industrijskih pomagala. Moram reći da jedino industrijsko što koristimo je zračno pjeskarenje i bojenje (pomoću kompresora), i to zbog kvalitete samog proizvoda. Svaki proizvod koji „izađe“ iz naše radionice je unikatan i na svoj način poseban. Lustere pakujemo u kutije s našim logom te su idealni kao poklon kod useljenja, vjenčanja, krštenja, itd.

Trudimo se koristiti uglavnom prirodne materijale kao što su npr. špaga i drvo te prirodne i po okoliš bezopasne boje. Tako napravljene lampe, lusteri i ostali naši proizvodi donose potpuno osvježenje u današnjem vremenu umjetnih materijala u kojim je sve manje jednostavnosti i prirode a sve više kiča i neukusa. U skladu s tim nam je i slogan „Zaštitimo prirodu“ i nadamo se da će i ostali kreativci, poučeni našim primjerom, polako mijenjati svoj način proizvodnje.

Kakav je interes kupaca za ovakve proizvode?

Pa, iskreno govoreći u samom početku i nije bilo baš nekog interesa za naše proizvode, da li zbog toga što ljudi još nisu znali za nas, da li zbog rezerviranosti prema samom proizvodu (straha od nepoznatog) ili nekog drugog razloga, ne znamo, no sada je situacija mnogo drugačija. Napravili smo proizvod koji je nov na BiH tržištu i došao je kao neko osvježenje.

Ljudi su prepoznali naš rad, što nam je veoma drago, ne toliko zbog naše prodaje, već zbog toga što se u ljudima počeo stvarati otpor prema industrijskim komercijalnim proizvodima. Obično, kad kažete ručni rad, svatko pomisli na nešto preskupo i nepotrebno i da za upola manje novca može imati jednako funkcionalan proizvod sa industrijske trake.

Mi smo se vodili idejom da napravimo proizvod koji je ručni rad, ali da bude jednak cijenom ili u našem slučaju čak i jeftiniji od industrijskog, a mnogo kvalitetniji i ljepši. Nakon nekog vremena trud se i isplatio, komentari ljudi su više nego pozitivni, a najdraže nam je čuti kada kupci kažu da su proizvodi nemjerljivo ljepši uživo nego na slikama.

Kako ljudi mogu doći do vaših radova?

Isključivo preko interneta, dovoljno je samo da ukucate na pretraživač BekNik art i pojavit će se naši oglasi i profili na društvenim mrežama. Kupci nas mogu dobiti na telefone : 0038763/ 417-187 ,0038763/ 794-840 i e-mail: beknik.art@gmail.com.

Kako nabavljate materijale za rad?

Materijale uglavnom nabavljamo na lokalnom području i nešto preko interneta. Dok smo počinjali bilo je mnogo vozanja po cijeloj BiH i Hrvatskoj, traženja odgovarajuće opreme, materijala, dijelova, itd. Sada uglavnom možemo većinu nabave obaviti telefonski.

Koliko su kod nas ljudi zainteresirani za eko proizvode?

Ljudi na zapadu su mnogo više ekološki osviješteni nego naši ljudi, ali postoji pomak. Normalno je da ćete prije uzeti nešto napravljeno od prirodnog materijala i prirodnih bezopasnih boja nego proizvod od umjetnih materijala pun kemije i bojen tko zna kakvim bojama, najčešće kineskim. Kod nas se tek počinje razvijati takva svijest i nadamo se da će se u bližoj budućnosti i razviti.

Pravite li osim lustera i druge proizvode?

Da, lusteri su bili polazna djelatnost i prva ideja, a poslije smo se proširili na lampe, razne vrste stilskih visilica, kutije za nakit, više vrsta božićnih i novogodišnjih ukrasa, a radimo na još nekoliko novih proizvoda koje ćemo ubrzo i izbaciti na tržište.

Koliko je teško odrediti cijenu nečemu što napravite?

Nama je cijena najmanji problem, mnogo nam je bitnije da sam proizvod „klikne“ kod ljudi. Cijenu odredimo tako da pokrijemo naše troškove i uračunamo minimalnu naknadu za naš rad. Jer kakve koristi od skupog proizvoda koji će ležati negdje u skladištu i neće služiti svrsi kojoj je napravljen, zbog preskupe cijene. Tko god se bavi ručnim radom mora osjećati ponos, kada se njegov proizvod nađe u nečijem domu, kada se njegov trud i rad prepozna, to je najveća nagrada.

Mislite li da se kod nas može postići uspjeh u pravljenju rukotvorina? Kako biste ocijenili položaj kreativaca u Mostaru?

Uspjeh je relativan pojam, što je nekom uspjeh drugom je neuspjeh. Zavisi kakva tko očekivanja ima, ako očekujete da ćete u BiH zaraditi neke milijune ručnim radom, biti ćete razočarani.
A što se tiče kreativaca u Mostaru mislim da su u potpunosti zanemareni, bar što se tiče financijske pomoći u obliku poticaja, besplatnog izlaganja radova, što npr. u Sarajevu postoji.

Gdje ste dosad predstavili svoje radove?

Kako smo tek nekoliko mjeseci aktivni nismo baš stigli nešto ni izlagati svoje radove. Jedino izlaganje smo imali na prošlom sajmu kreativaca u Hrvatskom domu Hercega S. Kosače u organizaciji udruge „ Očima kreativaca“, na kojem smo i više nego zadovoljni komentarima i pohvalama ljudi. U planu imamo aktivnije djelovanje u sljedećem razdoblju po pitanju prezentacija naših radova.

Ostavi komentar

Email adresa nije obavezna, isto tako neće biti objavljena.