Da šoping preko Interneta ima i svoje loše strane osvjedočila se Splićanka K.P.  koja je postala žrtvom trgovca krivotvorene robe, piše Slobodna Dalmacija.

”Na Facebooku sam koncem prošle godine ugledala oglas za čizme “Ugg” koje su se, u sklopu akcije “Black Friday” prodavale po povoljnoj cijeni od 80 američkih dolara, dakle, oko 500 kuna. Nisam imala razloga da posumnjam u oglašivača – stranica je doista izgledala poput originalne “Uggove” i na njoj su se isključivo prodavale njihove čizme. Platila sam izabrani model putem kartice, transakcija je obavljena sasvim uredno, no paket ni nakon mjesec dana nije stizao što mi je odmah bilo neobično. Od Carinske uprave 13. siječnja dobivam obavijest o zapljeni kupljene robe, odnosno mojih čizama za koje se sumnja kako su krivotvorene”, navodi prevarena Splićanka.

”Premda mi je carina dala rok od 10 dana za očitovanje, već 15. siječnja primam pismo odvjetničkog društva “Vukmir i suradnici”, pravnog zastupnika proizvođača “uggsica”, koji me optužuje za krađu intelektuanog vlasništva. Postala sam, dakle, sukladno našim propisima, uvoznik krivotvorene robe iako sam kupila jedne, jedine čizme! Da čovjek ne povjeruje”, kaže Splićanka.

U pismu kojeg joj šalje odvjetničko društvo “Vukmir i suradnici” stoji kako je K.P. počinila povredu prava žiga američke tvtke “Deckers Outdoor Corporation” prilikom uvoza jednog para čizama “neovlašteno označenih znakovima koji oponašaju žigove” pravog proizvođača obuće “Ugg”.

Odvjetnici joj nadalje nude mirno rješenje nastale sporne situacije, i to tako da dobrovoljno organizira uništenje krivotvorene robe o vlastitom trošku, otkrije identitet trećih osoba uključenih u prodaju lažnih čizama, te podmiri troškove pravnog zastupanja prouzročene pravom proizvođaču…

”U redu, pomirila sam se s tim da sam ostala bez čizama i svojih 500 kuna jer sam kupila krivotvorenu robu, ali da mene, prevarenog kupca, kažnjavaju s dodatnim troškovima, to ne mogu vjerovati. Naime, odvjetnici traže da im za pravno zastupanje oštećenog proizvođača platim 1012 kuna, te da podmirim trošak uništavanja robe u iznosu od 184 kune. Sve skupa, dakle, 1.200 kuna! Jednostavno mi nije jasno zašto taj teret ne snosi trgovac lažnom robom, već oštećeni kupac”, kaže ova Splićanka.

Iz Carinske se uprave u svom postupanju pozivaju na važeće zakone i napominju kako je protiv kupca, u slučaju da se usprotivi uništenju krivotvorene robe, pravni zastupnik određenog brenda ovlašten pokrenuti sudski postupak.

Što se tiče neznanja kupca, moramo istaknuti da je internetska kupovina rizična jer je kupac distanciran od robe, prodavača i „prodavaonice“, pa je izgled web stranice ili oglasa najčešće sve na što se on oslanja. Pored toga, često se dogodi da web stranice u domeni imaju naziv brenda i da su dizajnirane vrlo slično originalnoj stranici određenog brenda.

The following two tabs change content below.

About The Author

Ostavi komentar

Email adresa nije obavezna, isto tako neće biti objavljena.