Cilj je podizanja svijesti o raku vrata maternice kao preventabilnoj bolesti te poticanje na bolju edukaciju i brigu za zdravlje žena. Informiranje o simptomima, uzrocima bolesti, načinima prevencije kao i senzibiliziranje pučanstva na nužnost primarne i sekundarne prevencije raka vrata maternice, učinkovitija zaštita od spolno prenosivih infekcija, sveobuhvatnije provođenje cijepljenja te povećanje broja žena koje rade kontrolni ginekološki pregled s PAPA testom – pravi je put ka unaprijeđenju reproduktivnog zdravlja žena i spašavanju brojnih života.

Rak vrata maternice najčešći je zloćudni tumor ženskih spolnih organa, koji se na ljestvici učestalosti malignih bolesti kod žena nalazi odmah iza vodećeg raka dojke. U BiH od toga, zasigurno jednog od najpreventabilinijih sijela raka, svake godine obolijeva više od 300 žena i umre ih, na žalost, preko 100. Unatoč razmjerno jednostavnoj, jeftinoj i pouzdanoj dijagnostici te suvremenim spoznajama o načinu nastanka i relativno sporog rasta i širenja, još uvijek ne možemo biti zadovoljni dosegnutom razinom znanja, posebice kod mladih, o načinima prevencije i mogućnostima ranog otkrivanja. Zbog relativno visokog pobola od raka vrata maternice, čestog početka razvoja u mlađoj odrasloj dobi, mogućeg kroničnog tijeka, narušavanja kvalitete života kako bolesnica tako i njihovih obitelji, te značajnog udjela u korištenju zdravstvene zaštite, rak vrata maternice značajan je i javnozdravstveni problem. Krajnje je vrijeme da se i u F BiH započne provoditi program prevencije raka vrata maternice koji uključuje edukaciju, organizirani probir te cijepljenje protiv HPV-a, glavnog uzročnika te bolesti.

Što je Papa-test?

Otkrivanje raka vrata maternice moguće je mikroskopskom citološkom pretragom – analizom stanica koje se uzimaju tijekom ginekološkog pregleda. Tom otkriću (G. N. Papanicolau, 1924. g.) zahvaljujemo spašavanje milijuna života žena diljem svijeta. Analiza je, po njemu, popularno nazvana PAPA-test. Citološkom analizom rak se može otkriti u početnom, asimptomatskom stadiju ili čak u predstadiju koji se ne može vidjeti klasičnim ginekološkim pregledom. Istodobno se u Papa-testu mogu prepoznati brojni uzročnici spolno prenosivih bolesti ili karakteristične promjene koje uzrokuju na stanicama, a njihovo liječenje je sastavni dio sprječavanja razvoja raka vrata maternice.

Što je glavni uzročnik raka vrata maternice?

Danas sa sigurnošću znamo da je jedan od glavnih uzročnika u nastanka raka vrata maternice dugotrajna kronična (neliječena) upala rodnice i vrata maternice prouzročena humanim papiloma virusom (HPV) koji se prenosi spolnim putem. Poznato je više od 150 tipova HPV-a, a njih 15 uzrokuje rak vrata maternice, dakle imaju onkogeni potencijal. U našoj sredini najčešći i najopasniji su tipovi 16 i 18 i nazivamo ih virusima visokog rizika, dok primjerice HPV tipovi 6 i 11 nemaju onkogeni potencijal, ali zato uzrokuje nastanak neugodnih šiljastih bradavica (condylomata acuminata) na ženskim i muškim spolnim organima..

Tko najčešće obolijeva od raka vrata maternice?

Prosječna životna dob žena u kojih nastaju maligne i premaligne bolesti vrata maternice danas je niža nego prije nekoliko desetljeća,zbog utjecaja čimbenika njihova razvoja. Najvažniji rizični čimbenici za nastanak raka vrata maternice su spolno prenosive infekcije s onkogenim HP virusima, rani početak spolnog života (prije 18. godine), mijenjanje spolnih partnera i pušenje.

 Načini prevencije raka vrata maternice

Razlikujemo primarnu i sekundarnu prevenciju raka vrata maternice.

Postupci primarne prevencije obuhvaćaju mjere zaštite od svih rizičnih čimbenika koji dovode do nastanka raka vrata maternice. Pritom na prvome mjestu podrazumijevamo zaštitu od glavnog uzročnika u nastanku raka vrata maternice – to su onkogeni HPV-i koji se prenose spolnim putem. Stoga je potrebno znati da su odgovorno spolno ponašanje, posebice adolescenata, te primjerena zaštita tijekom spolnog odnosa (prezervativ) najbitniji u prevenciji toga zloćudnoga sijela bolesti. Odnedavna je u svijetu i u nas registrirano četverovalentno cjepivo protiv HPV-a tip 6,11,16 i 18 (Gardasil) za sprječavanje papiloma virusne infekcije ne samo vrata maternice već i stidnice i rodnice, potom teške displazije raka vrata maternice (CIN2/3), teških displazijskih lezija na stidnici (VIN 2/3) te nastanka anogenitalnih bradavica (condylomata acuminata). Indikacija za cijepljenje temelji se na dokazanoj zaštitnoj učinkovitosti cjepiva protiv HPV tipova 6,11,16 i 18 u ženskoj populaciji u dobi između 9. i 26. godine. Isto tako odnedavno je registrirano i dvovalentno cjepivo protiv HPV-a tip 16 i 18 (Cervarix) trenutno indicirano za sprječavanje nastanka raka vrata maternice i prekanceroznih promjena vrata maternice težeg stupnja (CIN II/III). Cjepiva su najučinkovitija ako se primijene prije izlaganja infekciji HPV-om, odnosno prije nego što osobe postanu spolno aktivne. Cjepiva treba primijeniti intramuskularno u trima odvojenim dozama. Važno je istaknuti da žene cijepljene protiv HPV-a i dalje moraju redovito odlaziti na ginekološke preglede na kojima će se redovito uzimati Papa-test i primjenjivati potrebna dijagnostička obrada za otkrivanje raka vrata maternice i drugih tumora ženskoga spolnoga sustava (jajnik, trup maternice, stidnica i rodnica).

Sekundarnom prevencijom u ginekološkoj ordinaciji otkrivamo rak vrata maternice primjenom određenih dijagnostičkih metoda. Želja svakog ginekologa je da žene redovito dolaze na ginekološke preglede jer će tada, ako se rak vrata maternice i pojavi, on biti otkriven u početnoj fazi bolesti pa je tada i uspjeh s gotovo potpunim izlječenjem, najčešće, zajamčen. Na žalost, i danas veliki postotak žena, pogotovo u ruralnim sredinama uopće ne odlazi na ginekološke preglede, posebice u dobi nakon zadnje menstruacije (menopauza i postmenopauza). Stoga je važno da se i u našoj zemlji otpočne provoditi organizirani probir žena na rak vrata maternice pozivajući ih na ginekološke preglede prilikom koji će se uzimati Papa-test za otkrivanje, ne samo raka vrata maternice već i njegovih predstadija. Ako se Papa-testom posumnja na rak vrata maternice, a te se promjene ne vide prostim okom, ili pak na rak vrata maternice koji se obično vidi prostim okom (inspekcija), tada je potrebno primijeniti i druge dijagnostičke metode kako bismo dokazali da je riječ o raku vrata maternice.

Dijagnostika raka vrata maternice

Najčešće se primjenjuje kolposkopija (kolposkop je uređaj kojim se, pod povećanjem od 20-50 puta, promatra vrat maternice) te se potom sa sumnjivog mjesta uzima tkivo za patohistološku analizu uz istodobno uzimanje tkiva iz kanalića vrata maternice. Međutim i u ovom području medicine moguće su pogreške (u obliku lažno pozitivnih i lažno negativnih nalaza) bilo kojeg člana tima (ginekolog, citoskriner, citolog i patolog). Atipičan citološki nalaz smatra se lažno pozitivnim, ako se patohistološkim nalazom ne potvrdi takva atipija. Opasniji je lažno negativan rezultat citološke pretrage, jer se može dogoditi da žena, u uvjerenju da je zdrava, ne dođe na sljedeći redoviti pregled (jedanput na godinu). Najčešći uzroci lažno negativnog citološkog nalaza mogu biti prečesto uzimanje uzoraka (u razmacima manjim od mjesec dana), netočno uzimanje i loše razmazivanje obriska, loša tehnička priprema te previd pri mikroskopskoj analizi. Smanjenje broja navedenih pogrešaka moguće je nadzorom kvalitete rada koji uključuje i trajnu izobrazbu ginekologa, citologa i patologa, objavljeno je na stranici Federalnog zavoda za javno zdravstvo.

The following two tabs change content below.

Ostavi komentar

Email adresa nije obavezna, isto tako neće biti objavljena.