Zima je, stoga i naša prehrana treba biti prilagođena promijenjenim uvjetima okoline. Tijekom izuzetno hladnih dana, kakvi trenutno vladaju kod nas, jedan dio energije, koja se stvara metaboličkim procesima, troši se na reguliranje tjelesne temperature i zagrijavanje organizma.

Kontrola tjelesne temperature odvija se u složenom procesu pod nazivom termoregulacija. Ovaj proces uključuje rad svih tjelesnih organa i sustava: mozak i živčani sustav, srčanožilni sustav, žlijezde s unutrašnjim lučenjem i hormonalni sustav, kožu, masno tkivo, mišiće i jetru. Naš subjektivni osjećaj topline i hladnoće ne poklapaju se obavezno sa stvarnom temperaturom tijela, što dodatno komplicira stvari.

Osjećaj hladnoće i snižena tjelesna temperatura mogu biti posljedica nedovoljnog unosa hrane (kalorija), ali ta situacija nije tipična i rijetko se odnosi na osobe koje stalno osjećaju hladnoću. Za takvu pojavu, osoba bi morala biti neuhranjena, ispod prosječne tjelesne težine i s deficitom masnog tkiva. Također, neki ljudi osjećaju da im je hladno nakon konzumiranja oblinog, masnog obroka. Ali, to se može lako objasniti: za probavu većih količina hrane neophodna je metabolička energija.

S druge strane, mnogi kažu da im je toplije nakon konzumiranja vrućeg napitka ili hrane, kao i kada obrok sadrži ugljikohidrate. Ovo posljednje ima znanstveno objašnjenje: ugljikohidrati se brzo probavljaju te se i energija brzo oslobađa. Inače, gotovo sve vrste zdravih namirnica sadrže određenu količinu ugljikohidrata:voće, povrće, žitarice, mahunarke, začini i začinsko bilje, kao i nemasni mliječni proizvodi. To znači da već uzimate razumnu količinu ove vrste tvari. Također, fizička aktivnost, posebno ako vodite sedentarni način života (većinom sjedite), apsolutno doprinosi tome da vam bude toplije.

Sve namirnice životinjskog porijekla imaju osobinu da zagrijavaju, uključujući mliječne proizvode, meso, perad i ribu.

NAMIRNICE KOJE GRIJU
pileća prsa
pureća prsa
meso divljači
nemasno crveno meso
gotovo sve vrste ribe
školjke i drugi morski plodovi
bjelanjak (umjereno konzumiranje cijelih jaja)

Također neglazirane žitarice, proteini i omega-3 masne kiseline također osiguravaju energiju koja nam omogućuje osjećaj topline.

Povrće koje zagrijava je ono kod koga se koristi korijen, kao što je mrkva, krompir, crni i bijeli luk, rotkva, cvekla.

Orašasti plodovi poput oraha, lješnjaka, badema te sjemenki kao što je susam, također zagrijavaju organizam.Grašak, buranija, grah i leća predstavljaju povrće bogato proteinima i dobro snabdijevaju organizam energijom.

Tijekom pripreme jela stručnjaci preporučuju korištenje začina kao, naprimjer, senf i biber, jer potiču apetit, poboljšavaju probavu i stimuliraju cirkulaciju. Bosiljak također štiti od prehlade i gripe te poboljšava imunitet, a đumbir grije.

Postoji još nešto što bi zimogrizne osobe trebale imati na umu, kada se temperatura spušta i deset stupnjeva ispod ništice. ‘Treba izbjegavati šećer koji izuzetno hladi tijelo i usporava cirkulaciju. Bolja opcija za zimu su kompoti ili deserti s drugim zaslađivačima’.

The following two tabs change content below.

MarijaAna

Nova mora ćeš moći otkriti tek kad stekneš dovoljno hrabrosti da iz vida izgubiš obalu.

About The Author

Nova mora ćeš moći otkriti tek kad stekneš dovoljno hrabrosti da iz vida izgubiš obalu.

Ostavi komentar

Email adresa nije obavezna, isto tako neće biti objavljena.