”Alergija je moderna bolest koja je prouzročena padom imuniteta, vjerojatno se javlja zbog nekontrolirane upotrebe farmaceutskih proizvoda, loše ishrane i tko zna čega sve, ali činjenica je da četvrtina svjetske populacije pati od alergija”, rekao je u razgovoru za RDV Perica Bulić, ravnatelj Zavoda za savjetovanu službu i zaštitu bilja koji djeluje u sklopu Ministarstva vodoprivrede poljoprivrede i šumarstva HNŽ-a.

Od polovice kolovoza do kraja rujna osobe alergične na ambroziju proživljavaju vrlo ‘mučno’ razdoblje u godini. Muku muče s nizom simptoma: šmrcaju, kišu, svrbi ih nos, imaju vodeni iscjedak iz nosa, otiču im kapci, otežano dišu… Ova neugodna alergija može se pojaviti u svakoj životnoj dobi.

Bulić je istaknuo kako je ambrozija je korovska biljka. Njena jednogodišnja biljka može narasti 1 do 1,5 m. Ima vretenast korijen. Stablo joj je uspravno, razgranato, posuto grubim dlačicama, na presjeku je četvrtastog oblika. Listovi su jajolika oblika, posuti dlačicama. Cvjetovi su u obliku grozdastih cvatova, žućkaste su boje. Cvjeta u kasno ljeto i jesen proizvodeći pelud. Svaka biljka proizvede oko stotine milijuna zrnaca peludi svake godine. Zrnce peludi izgleda kao kugla sa šiljcima. Ima dobre aerodinamične osobine i može putovati i stotinama kilometara. Svaka biljka proizvede više od 60.000 sjemenki koje mogu preživjeti u zemlji više od 30 godina i izdržati smrzavanje.

U Mostaru je prije šest godina u rad pušten prvi uređaj na području Hercegovine za mjerenje koncentracije peludi i alergenih biljaka, a nalazi se na poljoprivredom fakultetu u Mostaru. Prema podacima tog uređaja, kaže Bulić, teritorij HNŽ-a se smatra manje opasnom u odnosu na sjevernije krajeve.

Gdje u Mostaru raste ambrozija i kako je uništiti

”Unatoč tome problematično je to što se iz godine u godinu ambrozija nalazi na sve više lokaliteta. Ova korovska biljka svojom peludi agresivno utječe na ljudski organizam, tako da ukoliko se ne poduzme nešto ozbiljnije bojim se da će doći do ekspanzije njene populacije. Ima je čak i u središtu grada, na izlazima prema Buni, na teritoriji Čapljine… a najviše je ima uz prometnice. Na svu sreću na poljoprivrednim površinama je manje rasprostranjena, a ona je biljka koja voli rahla i obrađena zemljišta, i kada se udomaći na takvim terenima, bojim se da ćemo imati problema”, rekao je Bulić.

U mnogim zemljama postoje zakonske mjere za suzbijanje ambrozije, a što se tiče ovakvih mjera u BiH po Bulićevim riječima takve akcije zahtijevaju široko djelovanje i puno novca.

”Postoje manji zahvati od ljudi koji uništavaju ambroziju oko okućnice, parkovi su odrađivali nešto slično na području Mostara, no sve to je nedostatno ukoliko se ovom problemu ne priđe ozbiljnije.

Što se tiče zakonskih mjera mislim da je tu prvi problem provedbe zakona, jer na koji ćete način prisiliti nekoga da ukloni korov ispred svoje kuće, a on možda nije ni svjestan kolika je to inicijala za ekspanziju jedne biljke koja negativno utječe na ljude. Mislim da su puno bolje mjere edukacija i reklamiranje, tj. izobrazba ljudi da vidi kako sitnim koracima preventivno djelovati”, rekao je u razgovoru za RDV Bulić.

Glavni način uništavanja ambrozije jest čupanje biljke iz zemlje, čime se smanjuje broj aktivnih biljaka. Međutim, redovno košenje trave svaka tri tjedna također je učinkovit način smanjenja broja peludnih zrnaca u zraku.

Simptomi alergije

Ambrozija izaziva vrlo jaki nadražaj vanjskih sluznica nosa (alergijski rinitis) i očiju (alergijski konjunktivitis). Glavni su simptomi vodenasta sekrecija iz nosa, svrbež i začepljenost nosa, svrbež u očima i suzenje. Vrlo je bitno na vrijeme alergiju prepoznati, dijagnosticirati i liječiti. U slučaju da se alergija nekoliko sezona uzastopno ne liječi ispravno, može se pojaviti alergijska astma, obilježena napadima suhog nadraženog kašlja koji se javlja obično noću uz osjećaj gušenja i nedostatka zraka.

Liječenje uvijek treba prethodno dogovoriti s liječnikom, a preporučenu terapiju uzimati redovito svakodnevno za vrijeme sezone polinacije.

Moguća je i hiposenzibilizacija ili alergen-specifična imunoterapija, koja ima učinak na uzrok i simptome alergije, ali i preventivnu ulogu za razvoj senzibilizacije na nove alergene ili razvoj astme kod oboljelih od alergijskog rinitisa.

Prepoznajte simptome na vrijeme, javite se svome liječniku, utvrdite alergiju i ispravno je liječite!

Osobe alergične na bilo koju pelud trebale bi izbjegavati provjetravanje stambenih prostorija rano ujutro kada je koncentracija peludi najveća.

Svaki dan prati kosu

Potrebno je svaki dan promijeniti odjeću i oprati je, kao i kosu na koju se hvata pelud.

Poželjno je boraviti na visinama iznad 800 metara ili na moru, gdje peludi ambrozije nema ili je prisutna u manjim količinama.

Iznimno je važno pratiti peludnu prognozu i informirati se o koncentraciji peludi, kako bi se izbjeglo pogoršanje simptoma. Preporučuju se šetnje i boravak u prirodi nakon kiše kada je koncentracija peludi u zraku niska ili je uopće nema. Ako je potrebno, nos i usta mogu se zaštititi maskom s hepa-filtrom koji sprječava prodor čestica manjih od 10 mikrona, za koje se zna da su glavni iritanti za sluznicu dišnog sustava.

Glavni način uništavanja ambrozije jest čupanje biljke iz zemlje, čime se smanjuje broj aktivnih biljaka. Međutim, redovno košenje trave svaka tri tjedna također je učinkovit način smanjenja broja peludnih zrnaca u zraku. Prema učestalosti izazivanja alergija u kontinentalnom pojasu, pelud ambrozije u zadnjih par godina postala je drugi alergen nakon grinje, izjednačivši se sa peludi breze. U primorskom pojasu i dalje je vodeći alergen pelud bora, čempresa i masline te crkvine, korova koji nije toliko snažan u izazivanju alergije iako cvate tijekom cijele godine.

The following two tabs change content below.

MarijaAna

Nova mora ćeš moći otkriti tek kad stekneš dovoljno hrabrosti da iz vida izgubiš obalu.

About The Author

Nova mora ćeš moći otkriti tek kad stekneš dovoljno hrabrosti da iz vida izgubiš obalu.

Ostavi komentar

Email adresa nije obavezna, isto tako neće biti objavljena.